- Autorka teksta Ana Benačić -
"Velika Britanija i SAD u svojoj su globalnoj borbi protiv komunizma nakon Drugog svjetskog rata odlučili podržati desničare u Grčkoj te je počelo provođenje Bijelog terora, progona lijevih snaga. Iz ovog je razloga Grčka bila jedna od rijetkih postratnih zemalja koja je zatvore punila ne kolaboracionistima Nijemaca i Talijana, nego ljevičarima, zbog čega je postala terenom za jedan od prvih oružanih sukoba u periodu Hladnoga rata. Građanski rat između desničarskih snaga, odnosno vlade podržavana od VB i SAD-a, i Demokratske vojske Grčke (DSE) podržavane od strane Komunističke partije Grčke (KKE), koju su vojno i financijski pomagale SSSR i Jugoslavija. Zahvaljujući demoralizirajućem razlazu između SSSR-a i Jugoslavije 1948. godine i pojačanom financiranju od strane SAD-a, dolazi do slabljenja lijevih oružanih snaga i pobjede desnice sljedeće godine. "Dubokom državom", tj. tajnim službama i represivnim aparatom, vladat će strogi antikomunistički sentiment, koji će pomoći usponu vojne hunte 1967. godine, a u tim se redovima neće puno promijeniti ni do današnjih dana.
Vladavina hunte okončana je tek nakon sljedeće važne obljetnice u novijoj povijesti grčkih pobuna, a to je upad tenkova na Politehnički fakultet. Tog 17. studenog 1973. godine hunta je silom odlučila slomiti proteste na sveučilištu i ubila 40 studenata na tom fakultetu. Godišnjica tog masovnog ubojstva obilježavat će se protestima u Ateni svake godine, a brutalnost policije dovest će do smrti više prosvjednika. U sudaru policije i prosvjednika ispred zgrade Parlamenta 1980. godine ubijena su dvojica prosvjednika - jedan radnik i jedan student. Nitko nije odgovarao zbog njihove smrti. Pet godina kasnije interventni policajac je na isti dan pucao u leđa 15-godišnjem Michalisu Kaltezasu. Nova pobuna se valja ulicama, više je fakulteta okupirano. Policajac će zbog ubojstva djeteta biti osuđen na prvom stupnju, a pomilovan na drugom, što dovodi do novih protesta 1990. godine.
Nasilje je obilježilo i obilježavanje godišnjice 17. novembra 1995. godine, a policija, koja je bila pod upravom socijaldemokratske vlade na čelu s PASOK-om, dobila je dozvolu da prekrši azil fakulteta Politehnike. Pohapšeno je 500 studenata nakon cijele noći uličnih borbi. Tri godine kasnije, na isti dan uhićena su 153 anarhista i to uz asistenciju KNE-a, omladine Komunističke partije Grčke (KKE).
Jedan od ključnih protesta, ne samo za Grčku, već i za tada snažni anarhistički pokret, dogodio se 5. svibnja 2010. godine prilikom potpisivanja ugovora o zajmu od Trojke (Međunarodni monetarni fond, Europska unija i Europska centralna banka) teškom 110 milijardi eura, koji uvjetuje drastične mjere štednje i dovodi do eksplozije vanjskog duga Grčke. Stotine tisuća ljudi pohrlile su prema parlamentu da spriječe taj kredit. Sukobi s teško naoružanom policijom traju satima na ulicama Atene.
Protiv mjera štednje bune se i u rujnu 2012. godine, paljenjem zastava Europske unije i izlaskom 150 tisuća ljudi na ulice početkom mjeseca, a onda i generalnim štrajkom 350 tisuća radnika te maršem 50 tisuća ljudi, koji dovode do žestokih sukoba s policijom, krajem rujna."
0 comments:
Post a Comment